Audio vodičLouvre

Smješten u samom središtu Pariza, tik uz mirni vrt Tuileries, Musée du Louvre uzdiže se kao nekadašnji kraljevski dvorac i najveći muzej na svijetu. Povijest mu seže gotovo osam stoljeća unatrag, počevši krajem dvanaestog stoljeća, kada je na tom mjestu izgrađena tvrđava za kralja Filipa Drugog kako bi obranio Pariz. Na mjestu gdje danas stoje prostrane galerije, nekoć su se uzdizali debeli kameni zidovi, kule i duboki opkopi.

Koustav Talukdar

Kad je u četrnaestom stoljeću Pariz procvjetao, tvrđava je ustupila mjesto kraljevskoj rezidenciji. Kroz godine su francuski kraljevi, uključujući Karla Petog, nazivali njezine raskošne odaje svojim domom. S vremenom je palača mijenjala izgled: svaki je vladar ostavio vlastiti pečat, stapajući eleganciju renesansnih pročelja s klasičnim kolonadama, zlatnim stropovima i prostranim dvorištima.

Fabien geff

Sudbina Louvrea zauvijek se promijenila krajem osamnaestog stoljeća, za vrijeme Francuske revolucije. Palača se tada prvi put otvorila javnosti kao muzej. Od tada svatko može prolaziti njezinim dvoranama i diviti se blagima koja su nekad pripadala isključivo kraljevima i aristokraciji. Zbirka je brzo rasla, osobito za vrijeme Napoleona, kada su vojne ekspedicije dovele remek-djela i antičke predmete iz cijele Europe i šire. Dio tih predmeta kasnije je vraćen svojim zemljama, ali mnogi su ostali kako bi nadahnuli milijune posjetitelja.

Ratovi i sukobi također su obilježili Louvreovu povijest. Tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata zaposlenici su u tajnosti premjestili tisuće umjetnina — od tajanstvene Mona Lise do monumentalne Nike sa Samotrake — u dvorce na selu, čuvajući ih od opasnosti. Po povratku mira, muzej je pažljivo obnovljen i ponovno otvoren, čuvajući djela i nasljeđe.

Danas avantura započinje kod prozračne staklene piramide, gdje se suvremeni elementi stapaju s dostojanstvom starog kamenog dvorca. Unutrašnjost je podijeljena na osam odjela. Egipatska zbirka otkriva svakodnevni život i vjerovanja faraona, dok obližnje galerije prate uspon Grčke i Rima kroz kipove, mozaike i hramove. Umjetnost islamskog svijeta blista kroz filigranske ornamente, keramiku i metal, otvarajući pogled na stoljeća stvaralaštva — od Španjolske do Indije.

U galerijama slika posjetitelje dočekuju slavna Mona Lisa Leonarda da Vincija, Delacroixova strastvena Sloboda vodi narod te djela majstora poput Rafaela, Vermeera i Rembrandta. Povijest je urezana i u prostorima posvećenim skulpturi i primijenjenoj umjetnosti — od antičkih junaka u mramoru do kraljevskog nakita i bogato izvezenih tapiserija. Svaka galerija priča priču o različitoj civilizaciji ili umjetničkom smjeru, s djelima koja svjedoče o velikim promjenama kulture i stila kroz stoljeća.

Tema ispreplitanja prošlosti i sadašnjosti proteže se kroz cijelu zgradu. Od srednjovjekovnih zidova skrivenih pod zemljom, do raskošnih salona iz sedamnaestog stoljeća, povijest je zapisana u kamenu, drvu i staklu. Staklena piramida, koju je krajem dvadesetog stoljeća osmislio arhitekt Ieoh Ming Pei, povezuje drevni duh Louvrea sa stalnim osjećajem obnove.

Osim svojih remek-djela, Louvre odražava razvoj francuske kulture — od monarhije, preko revolucije i ratova, do modernog preporoda. Povijest ovoga mjesta govori o ponosu jedne nacije, otvorenosti prema svijetu i stalnoj težnji za očuvanjem ljepote i stvaralaštva. Za svakoga tko je zaljubljen u umjetnost, arhitekturu ili život Pariza, Louvre ostaje nezaobilazno odredište — mjesto gdje se pod jednom zadivljujućom kupolom susreće baština cijelog čovječanstva.